Često postavljana pitanja

• osobno računalo s pristupom internetu i zaslonom minimalne razlučivosti 1360 x 768
• za korištenje usluge Pokretanje poslovanja obrta minimalno vjerodajnica značajne razine sigurnosti (lista prihvaćenih vjerodajnica)
• za korištenje usluga Pokretanje poslovanja d.o.o. i Pokretanje poslovanja j.d.o.o. vjerodajnica visoke razine sigurnosti koja omogućuje izradu kvalificiranog elektroničkog potpisa, izjednačenog s vlastoručnim potpisom, kao što je:
  Elektronička osobna iskaznica (eOI)
  • Postupak aktivacije eOI može se provesti na stranici eid.hr gdje je dostupan i softverski paket za potpisno rješenje.
  • Kontrolu statusa certifikata na eOI možete izvršiti na stranici eid.hr ili na portalu Moja eOI
  ili FinaCertRDC certifikat na QSCD kripto uređaju
  • Postupak preuzimanja Fininih certifikata i programska podrška dostupni su na fina.hr
• instaliran paket programske podrške za potpisno rješenje koje koristite
• čitač kartice ako koristite certifikate na kartici
• važeću kreditnu ili debitnu karticu (Visa, MasterCard, Maestro)
• korisnik je punoljetni državljanin Republike Hrvatske s prebivalištem ili aktivnim boravištem u RH i ažurnim podacima u evidencijama i zbirkama podataka Ministarstva unutarnjih poslova RH
• aktivan Osobni korisnički pretinac (e-Građani) za sve sudionike procesa
• jedan od podržanih preglednika: Google Chrome 59+, Mozilla Firefox 54+, Mozilla Firefox ESR 52+
• jedan od podržanih operativnih sustava: 32-bitne i 64-bitne verzije operativnih sustava Microsoft Windows (verzija 7 i više verzije) i Ubuntu (16.04.2 i više verzije)

Postupak aktivacije može se provesti na stranicama eid.hr gdje je dostupan i softverski paket za potpisno rješenje.

Kontrolu statusa certifikata možete izvršiti na web stranicama: eid.hr ili na portalu Moja eOI.

Preduvjet izdavanja osobnog certifikata je registracija fizičke osobe - građanina u sustav PKI. Prilikom registracije korisnik jednokratno plaća naknadu za registraciju u sustav PKI. Informacije o cijenama se nalaze na web stranici fina.hr. Ako građanin već koristi neki od osobnih certifikata, a naknadno je zatražio novi, to znači da je naknadu za registraciju već platio prilikom prvog izdavanja certifikata te je ne mora više plaćati.

Za izdavanje osobnog certifikata za fizičke osobe/građane potrebno je predati:

• Zahtjev za izdavanje osobnog certifikata za fizičke osobe/građane (1 primjerak)
• Ugovor o obavljanju usluga certificiranja za fizičke osobe/građane (2 primjerka). Dokumente možete pruzeti na web stranici fina.hr.
• presliku identifikacijskog dokumenta (preslika osobne iskaznice ili putovnice).

Za START je potrebno imati osobne certifikate koji se izdaju na kriptografskom uređaju- QSCD (USB token) te je isto potrebno označiti na obrascu Zahtjeva za izdavanje certifikata.

Popunjenu i potpisanu dokumentaciju dostavljate u Registracijski ured Fine. Nakon obrade dokumentacije predane u Finu, korisnik će na e-mail adresu navedenu u Zahtjevu dobiti obavijest o PIN-u i mogućnosti preuzimanja certifikata. Digitalne certifikate korisnik preuzima u Registracijskom uredu Fine ili na lokaciji korisnika (uz naknadu) ako je korisnik tako zatražio na Zahtjevu za izdavanje poslovnih certifikata. Certifikate korisnik preuzima osobno pri čemu se obavlja fizička identifikacija korisnika uz predočenje identifikacijskog dokumenta (osobna iskaznica ili putovnica).

Preduvjet korištenja certifikata na kriptografskom uređaju (QSCD) je instalacija programske podrške i aktivacija uređaja. Upute za postupanje korisnik dobiva na e-mail adresu istodobno kada i obavijest o PIN-u.

Postupak preuzimanja Fininih certifikata i programska podrška dostupni su na: https://www.fina.hr/programska-podrska-i-preuzimanje-certifikata).

Cijena osobnog certifikata na QSCD uređaju jest 23,89 eura + 2,65 eura za registraciju fizičke osobe + PDV za prvu godinu, a po isteku prve godine cijena osobnog certifikata je 23,89 eura + PDV godišnje. Naknada za prvu godinu korištenja certifikata koji se izdaju na kripto uređaju plaća se unaprijed, a naknada za drugu godinu plaća se temeljem računa koji će Vam Fina ispostaviti na adresu. Ako certifikat obnovite on-line, naknadu za korištenje plaćate na temelju izdanog računa.

Osobni certifikati koji se izdaju na kripto uređaju izdaju se na period od dvije (2) godine te ih je neposredno prije isteka potrebno obnoviti ako ih i dalje želite koristiti. Podsjetnik o isteku certifikata na Vašu e-mail adresu poslat će Fina.

Ako kao građanin posjedujete Finin osobni certifikat na USB tokenu, Web e-potpis možete koristiti besplatno (naknada za korištenje ove aplikacije uračunata je u cijenu osobnih certifikata koji se izdaju na kriptografskom uređaju). Za korištenje aplikacije Web e-Potpis nije potrebna instalacija aplikacije na računalo. Aplikacija Web e-Potpis dostupna je putem interneta, a registracija je jednostavna: obavlja se putem interneta uz korištenje digitalnog certifikata Fine. Nakon prijave na aplikaciju potrebno je popuniti svoje kontakt podatke. Nakon što na svoju e-mail adresu dobijete potvrdu o uspješnoj prijavi, možete početi koristiti aplikaciju. Aplikacija je dostupna na poveznici https://eposlovanje.fina.hr/WebEPotpis. Detaljnije informacije i video isječci koji Vam mogu pomoći pri potpisivanju dokumentacije kroz aplikaciju Web e-potpis dostupni su na poveznici: https://www.fina.hr/web-e-potpis1.

Osobni korisnički pretinac unutar sustava "e-Građani" svakom građaninu omogućava primanje osobnih službenih poruka (e-poruka) vezanih za javne usluge, postupke (odnosno njihov tijek) i osobne statuse te njihov pregled, upravljanje i pohranu. Službene poruke stvaraju i dostavljaju javne institucije.

Odabirom „Prijavite se“ na internetskim stranicama gov.hr ili izravno upisom adrese pretinac.gov.hr. Proces kreiranja Osobnog korisničkog pretinca opisan je u Uputama za korištenje koje se nalaze na internet stranici: gov.hr u dijelu "e-Građani".

NIAS (Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav) je informacijsko-tehnološki sustav središnje identifikacije i autentifikacije korisnika elektroničkih javnih usluga.

Na osobnoj iskaznici nalaze se dva certifikata: identifikacijski i potpisni. Prije potpisivanja dokumenta, na prethodnom pregledu potpisa, obratite pažnju sadrži li potpis riječ „signature“. Tim certifikatom treba potpisati dokumente. Ukoliko ste dokument potpisali ispravnim certifikatom, obratite se službi za korisničku podršku.

Usluge sustava START mogu koristiti punoljetni državljani Republike Hrvatske s prebivalištem ili aktivnim boravištem u RH. Ako u službenim evidencijama nije dostupan jedan od podataka koji dokazuju navedene preduvjete, nećete se moći prijaviti. Provjerite ažurnost svojih osobnih podataka i identifikacijskih dokumenata. Ako utvrdite da su vaši osobni podaci i identifikacijski dokumenti ažurni, a pristup uslugama vam je i dalje onemogućen, molimo obratite se korisničkoj podršci na besplatni telefon: 0800 0080 ili e-mail adresu podrska.start@fina.hr. Na iste kontakte obratite se i ako trebate pomoć pri prijavi FinaCertRDC certifikatom na QSCD kripto uređaju. Ako koristite elektroničku osobnu iskaznicu, provjerite jeste li je aktivirali i imate li na njoj potrebne certifikate (vidjeti pitanja 2. i 3.).

Dostupnost imena trgovačkog društva može se provjeriti odabirom usluge Provjera imena društva na sučelju za odabir usluga sustava START.

Pri pretrazi sudskog registra uvijek unesite samo dio naziva kako bi Vam registar prikazao i društva od kojih je potrebno postići jasno razlikovanje. Nastojte da razlikovanje bude barem 5 znakova. Brojevi, boje, strane svijeta, matematički znakovi, riječi koje su naznaka djelatnosti i slične odrednice se neće smatrati dovoljnim razlikovanjem (npr. PRVI KORAK i PETI KORAK ili ZELENA TRAVA i PLAVA TRAVA ili DATA d.o.o. ili DATA PLUS d.o.o. ili SAMOBOR d.o.o. i SAMOBOR USLUGE d.o.o.). Punoznačne riječi su značajnije razlikovanje od skraćenica. Poželjno je i da sam naziv čini smislenu cjelinu - da bude punoznačna hrvatska ili strana riječ. Izbjegavajte inicijale, skraćenice i novotvorenice (posebno one tvorene od riječi iz mrtvih jezika). Željeni naziv pokušajte upisati u različitim padežima, u jednini/množini, s/bez razmaka. Pretragom provjerite i postoje li riječi koje se različito pišu, a jednako izgovaraju te postoji li isti naziv upisan na nekom drugom od jezika EU (provjerite prvenstveno postoji li engleski ili njemački oblik). Ako naziv sadrži broj, provjerite je li u registar upisan isti taj broj pisan slovima. Članak 11. stavak 2. Zakona o trgovačkim društvima (NN br.111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 18/23) propisuje da se tvrtka trgovačkoga društva mora jasno razlikovati od tvrtke drugoga trgovca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.):

• ima najviše pet članova i jednog člana uprave
• najniži iznos temeljnog kapitala je 1,00 euro
• najniži nominalni iznos poslovnog udjela je 1,00 euro
• temeljni kapital i poslovni udjeli u društvu moraju glasiti na pune iznose eura i moraju se odmah uplatiti
• ulozi za preuzete poslovne udjele uplaćuju se samo u novcu
• društvo mora imati zakonske rezerve u koje mora unijeti četvrtinu iznosa dobiti društva, iskazane u financijskim izvješćima te umanjene za gubitak iz prethodne godine
• zakonske rezerve smiju se upotrijebiti na propisani način, i to za: 1. povećanje temeljnog kapitala pretvaranjem rezervi u temeljni kapital društva, 2. pokriće gubitka iskazanog za godinu za koju se podnose godišnja financijska izvješća, ako nije pokriven iz dobiti prethodne godine i 3. pokriće gubitka iskazanog za prethodnu godinu, ako nije pokriven iz dobiti iskazane u godišnjim financijskim izvješćima za godinu za koju se podnose
• prijeti li društvu nesposobnost za plaćanje, mora se odmah sazvati skupština društva.

Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.):

• nema limite oko broja članova društva i uprave
• osniva se sklapanjem društvenog ugovora u obliku javnobilježničke isprave ili davanjem izjave pred javnim bilježnikom u obliku javnobilježničkog akta. Ako se radi o osnivanju društva na daljinu, tada se koriste obrasci ugovora ili izjave koji su prilozi Zakonu o izmjenama Zakona o trgovačkim društvima (NN 114/22)
• najniži iznos temeljnog kapitala je 2.500,00 eura
• nominalni iznos poslovnog udjela ne može biti manji od 10,00 eura i mora biti izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja 10 (deset)
• prije upisa društva u sudski registar svaki osnivač mora uplatiti najmanje četvrtinu uloga za preuzeti poslovni udio koji uplaćuje u novcu
• ukupni iznos svih uplata u novcu ne može biti manji od jedne četvrtine temeljnog kapitala, osim ako zakonom nije drugačije propisano
• ulog u novcu mora se u cijelosti unijeti u roku od godine dana od dana upisa društva u sudski registar
• osnivač koji nije uplatio ulog za preuzeti poslovni udjel odgovara za obveze društva osobno i solidarno sa svim drugim osnivačima koji nisu uplatili uloge za preuzete poslovne udjele, do visine neuplaćenog temeljnog kapitala
• ulog u društvo može se unijeti ulaganjem stvari i prava u cjelini prije upisa društva u sudski registar, ali takav ulog nije dopušten kod osnivanja trgovačkog društva na daljinu.

Ulog se uplaćuje u novcu, stvarima i pravima, za što se preuzima određeni udjel u društvu. Kod osnivanja trgovačkog društva na daljinu (d.o.o. i j.d.o.o.) ulog se može uplatiti samo u novcu. Ako želite ulog uplatiti u stvarima i pravima, to morate učiniti prije upisa društva u sudski registar na temelju ugovora koji sastavlja ili potvrđuje javni bilježnik.

U j.d.o.o. može biti najviše pet (5) osnivača, dok u d.o.o. broj osnivača nije ograničen.

Tvrtka je ime pod kojim trgovačko društvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu. Trgovačko društvo je pravna osoba koja se osniva za obavljanje gospodarske ili bilo koje druge djelatnosti.

Kada je riječ o društvima kapitala, u koje spadaju i d.o.o. i j.d.o.o., društvo zastupa uprava. Uprava u okviru svojih ovlasti može sklapati i potpisivati ugovore.

Oblik društva može se promijeniti ako društvo odlukom članova poveća temeljni kapital, tako da je jednak ili veći od najnižeg temeljnog kapitala 2.500,00 eura te sukladno tome izmijeni svoj opći akt. Tada se, bez posebne odluke o promjeni oblika, na to društvo više ne primjenjuju odredbe za j.d.o.o., nego se na društvo primjenjuju odredbe koje se odnose na d.o.o. i može se zadržati tvrtka kakvu je društvo imalo dok je poslovalo kao j.d.o.o. Nadležnom registarskom sudu ne prijavljuje se promjena oblika j.d.o.o. u d.o.o., nego se prijavljuje promjena temeljnog kapitala, društvenog ugovora i tvrtke, ako se želi izmijeniti naznaka ustrojstvenog oblika.

Ne. Društvo ne može imati više različitih imena.

U registriranom društvu se uvijek mogu izvršiti promjene po propisanom postupku, no trenutno ta usluga nije dostupna u elektroničkom obliku.

O promjeni djelatnosti članovi društva donose zasebnu odluku koju zajedno s popisom djelatnosti dostavljaju registarskom sudu radi evidentiranja ili upisa u registar kao registarskog podatka ako se radi o djelatnostima koje se upisuju u sudski registar.

Uredba o tarifi sudske pristojbe (NN br. 37/23) propisuje da se kod osnivanja d.o.o. na daljinu plaća sudska pristojba od 6,64 eura za prijavu za upis i 19,91 eura za upis osnivanja. Kod osnivanja j.d.o.o. na daljinu plaća se sudska pristojba od 1,99 eura za prijavu za upis i 1,99 eura za upis osnivanja.

Osnivanje trgovačkih društava je slobodno uz uvjet da osnivač ima podmirena sva ranija dugovanja: prema zaposlenicima, po osnovi poreza i dr., što mora potvrditi i u posebnoj Izjavi sukladno Pravilniku o obliku i sadržaju obrasca za davanje Izjave o nepostojanju nepodmirenih dugovanja na osnovi poreza te doprinosa za mirovinsko, odnosno zdravstveno osiguranje, kao ni dugovanja za neto plaće radnicima. U osnivanju na daljinu Izjava se generira i potpisuje unutar aplikacije te se prilaže prijavnom obrascu.

Da. Prijava za upis u Registar poslovnih subjekata i dodjela šifre djelatnosti u sklopu su postupka osnivanja trgovačkog društva na daljinu i šalju se elektronički u Državni zavod za statistiku. Uz Rješenje o osnivanju trgovačkog društva, osnivači će dobiti i Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u 2007. Državnog zavoda za statistiku.

Za osnivanje trgovačkog društva i upis u sudski registar nije potrebno posebno dopuštenje. Suglasnost, odnosno dopuštenje, potrebno je za upis pojedinih djelatnosti (bankarski poslovi, poslovi osiguranja i sl.). Upis tih djelatnosti u sudski registar provest će se samo na temelju prethodne suglasnosti ili dozvole nadležnog tijela.

U društvu koje se osniva na daljinu nije moguće predvidjeti prokuristu u propisanom obrascu Društvenog ugovora ili Izjave o osnivanju.

Osnivanje na daljinu putem sustava START nije predviđeno za upis u sudski registar društava s nadzornim odborom, društava koja imaju prokurista, društava koja obavljaju registarsku djelatnost za koju je potrebna prethodna suglasnost nadležnog tijela, osnivanje podružnice te ako se temeljni kapital trgovačkog društva uplaćuje doprinosom u naravi.

U društvu koje se osniva na daljinu nije moguće predvidjeti podružnice.

Korisnik dobiva notifikacije u svoj Osobni korisnički pretinac (e-Građani) i na e-mail adresu. Status prijave za osnivanje društva vidi se u Mojim prijavama kojima možete pristupiti na sučelju za odabir usluga sustava START.

Trgovačkom društvu OIB se dodjeljuje kod upisa društva u sudski registar. Uz Rješenje o osnivanju trgovačkog društva, osnivači će dobiti i Potvrdu o osobnom identifikacijskom broju Porezne uprave.

Temeljni kapital i sudska pristojba se uplaćuju unutar aplikacije, kreditnom ili debitnom karticom. Prihvaćene kartice su Visa, Maestro i MasterCard. Ako osnivate d.o.o. i uplaćujete veći iznos, provjerite limit svoje kartice i po potrebi zatražite privremeno povećanje limita za internet plaćanje.

Predlagatelj može uplatiti uloge u ime svih osnivača ili to može učiniti svaki osnivač za sebe.

Ako osnivači plaćaju pojedinačno, nakon što potpišu dokumentaciju, pozvani su na plaćanje. Nakon što svi osnivači uplate temeljni kapital, predlagatelj može uplatiti sudsku pristojbu.

Osobe oslobođene plaćanja sudske pristojbe započinju postupak osnivanja kao predlagatelj, u aplikaciji odabiru osnovu oslobođenja od plaćanja sudske pristojbe i prilažu isprave u elektroničkom obliku kojima dokazuju svoj status.

Temeljni kapital u postupcima osnivanja trgovačkog društva na daljinu uplaćuje se na privremeni podračun državnog proračuna otvoren za tu svrhu. Sudska pristojba uplaćuje se na račun državnog proračuna. Sustav START će korisniku pripremiti podatke za plaćanje temeljem prethodno unesenih podataka (o sjedištu društva, broju i iznosu poslovnih udjela osnivača itd.), pa nije potrebno da korisnik zna broj računa. Korisnik će unositi samo podatke sa svoje kreditne/debitne kartice.

Prijenos uplaćenih sredstava na ime temeljnog kapitala vršit će se bez zahtjeva korisnika na transakcijski račun društva, nakon zaprimanja informacije da je rezervirani račun otvoren i aktivan. Da bi rezervirani transakcijski račun postao aktivan, korisnik se dužan, u roku od 15 dana od dostave rezerviranog IBAN-a, osobno obratiti odabranoj poslovnoj banci radi fizičke identifikacije i potpisa ugovora o transakcijskom računu. Čim račun postane aktivan i vidljiv u Jedinstvenom registru računa, stečeni su uvjeti za prijenos uplaćenog temeljnog kapitala.

Ako društvo nije osnovano, uplaćeni iznosi uloga temeljnog kapitala vratit će se na bankovnu karticu s koje je izvršena uplata uloga temeljnog kapitala, po pravomoćnosti rješenja o odbačaju prijave. Svaki od osnivača dobiti će poruku na e-mail adresu ili osobni korisnički pretinac da je doneseno Rješenje o odbačaju prijave na koje imate pravo žalbe. Ako iskoristite pravo na žalbu, prijenos ili povrat uloga temeljnog kapitala čekati će pravomoćno okončanje postupka.

Ako obrazac Društvenog ugovora ne odgovara vašim potrebama morat ćete odustati od elektroničkog osnivanja društva na daljinu i pokrenuti postupak osnivanja društva sklapanjem društvenog ugovora u propisanom obliku te podnošenjem javno ovjerovljene prijave registarskom sudu nadležnom prema sjedištu društva.

Odredbom članka 394. stavka 2. ZTD-a propisano je da, ako društvo osniva samo jedan osnivač, on mora prije podnošenja prijave dati primjereno osiguranje za to da će dio uloga u novcu koji nije uplaćen biti uredno plaćen, što je propisano radi pravne sigurnosti trećih osoba kada društvo osniva jedan osnivač. Trenutno u Republici Hrvatskoj nije moguće ishoditi elektroničku ispravu o osiguranju, stoga u navedenoj situaciji trenutno nije moguće provesti osnivanje na daljinu. Nakon što u Republici Hrvatskoj bude omogućeno izdavanje elektroničke isprave o osiguranju, omogućit će se podnošenje isprave o primjerenom osiguranju u elektroničkom obliku, a time će se ostvariti pretpostavke i za osnivanje na daljinu za osnivače koji uplaćuju samo dio temeljnog uloga u novcu prilikom osnivanja trgovačkog društva.

Ako ste Prijavu predali putem sustava START i dobili zaključak suda o dopuni ili ispravku prijave potrebno je postupiti prema uputi suda. Zaključak sadrži upute o tome što treba dopuniti ili ispraviti, kao i upozorenja o tome kakve će posljedice nastupiti u slučaju ne postupanja po nalogu suda. Prijavite se u sustav START i u rubrici Moje prijave pronađite prijavu koju treba ispraviti, otključajte prijavu, ispravite što je potrebno i potpišite dokumentaciju. Nakon potpisivanja dokumentacije Vaša prijava biti će automatski ponovno poslana u Sudski registar.

Pretežita (primarna) djelatnost unosi se iz NKD-a i samo je jedna. Ostale djelatnosti, koje čine predmet poslovanja društva i čiji popis se prilaže sudu, unose se isključivo odabirom iz ugrađenoga šifrarnika. Nije moguć slobodan unos ili unos djelatnosti prema NKD.

Ako je prijava uredna, u roku od 5 radnih dana sud će donijeti rješenje o osnivanju društva i izvršiti upis društva u sudski registar.

Ako je dostavljena ispravljena prijava uredna, rok sudu da donese rješenje je 5 dana.

U pogledu broja članova društva i njihovih uloga, kao ni udjela u društvu, nisu moguće promjene u postupku osnivanja niti jednog društva, pa ni društava koja se osnivaju na daljinu.

Za poslovanje društva ne može se koristiti privatni račun. Putem sustava START možete predati zahtjev za otvaranje transakcijskog računa u jednoj od dostupnih poslovnih banaka. Na ovaj račun bit će Vam izvršen i prijenos uplaćenog temeljnog kapitala.

Članak 33., stavak 1. i 5. Zakona o obrtu (NN br.143/13, 127/19, 41/20), propisuje sljedeće:

• Radi obavljanja gospodarskih djelatnosti dvije ili više fizičkih osoba mogu zajednički obavljati obrt.
• Radi obavljanja gospodarske djelatnosti jedna fizička osoba može obavljati više zajedničkih obrta.

Dakle, takva odredba Zakona omogućuje da jedna osoba bude istovremeno vlasnik više obrta. Isto tako, ta mogućnost postoji i kod instituta nasljeđivanja obrta ukoliko je nasljednik ujedno i vlasnik već postojećeg obrta.

Zakonom o obrtu (NN br.143/13, 127/19, 41/20) propisani su opći i posebni uvjeti, kojima je potrebno udovoljiti da bi se dobilo odobrenje za obavljanje obrta.

Opći uvjeti koje građanin mora ispuniti su:

• da udovoljava posebnim zdravstvenim uvjetima, ako je to zakonom propisano,
• da mu pravomoćnom sudskom presudom ili rješenjem o prekršaju ili odlukom Suda časti Hrvatske obrtničke komore nije izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja djelatnosti
• da ima pravo korištenja prostorom ako je potrebno za obavljanje obrta.

Posebni uvjeti su:

• da postoji stručna osposobljenost ili položen majstorski ispit ako se radi o obavljanju vezanih obrta,
• povlastica u slučaju obavljanja povlaštenih obrta.

Iznimno, fizička osoba koja želi obavljati vezani obrt i ispunjava opće uvjete, ali ne ispunjava i poseban uvjet stručne osposobljenosti ili položenog majstorskog ispita, može obavljati vezani obrt ukoliko na takovim poslovima zaposli radnika koji udovoljava uvjetima stručne osposobljenosti ili položenog majstorskog ispita.

Poslovni prostor u kojem će se obavljati obrtnička djelatnost i oprema moraju udovoljavati uvjetima određenim propisima o tehničkoj opremljenosti, zaštiti na radu, zaštiti i unaprjeđenju čovjekovog okoliša, zaštiti od buke te drugim propisima koji se odnose na obavljanje određene gospodarske djelatnosti. Obrtnik mora imati dokaz o pravu korištenja prostora.

Obrtnicu izdaje županijski ured za gospodarstvo, odnosno ured Grada Zagreba, na čijem području će biti sjedište obrta. Nakon upisa u Obrtni registar obrtnik je dužan početi sa obavljanjem obrta u roku od godine dana od dana izdavanja Obrtnice, a najkasnije 8 (osam) dana prije početka obavljanja obrta dužan je početak rada prijaviti županijskom uredu za gospodarstvo, odnosno uredu Grada Zagreba.

Opće uvjete za otvaranje obrta propisuju:

• Zakon o obrtu
• Pravilnik o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica
• Pravilnik o obrtima koji se mogu obavljati u stambenim prostorijama

Posebne uvjete propisuju zakoni i pravilnici koji uređuju obavljanje pojedine djelatnosti (npr. Zakon o gradnji, Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, Zakon o pružanju usluga u turizmu, Zakon o trgovini, Zakon o prijevozu u cestovnom prometu i sl.).

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 102/19, 84/21, 119/22) kada umirovljenik obavlja djelatnost za koju je propisano obvezno osiguranje, obvezan je ponovno se prijaviti u obvezno osiguranje i plaćati doprinose. U tom slučaju se isplata mirovine obustavlja za vrijeme obavljanja djelatnosti i ponovno se uspostavlja nakon prestanka osiguranja. To znači da umirovljenici mogu obavljati obrt, no u slučaju istovremenog vođenja obrta mirovina će biti stavljena u mirovanje.

Iznimno, umirovljeniku koji je u starosnoj mirovini neće se obustaviti isplata mirovine ako se zaposli najviše do polovine radnog vremena.

Mirovina se ne obustavlja umirovljeniku koji počne obavljati djelatnosti od kojih može ostvarivati primitke, i to:

• djelatnosti od kojih ostvaruje drugi dohodak, odnosno obavlja drugu djelatnost (npr. naknade prema ugovoru o djelu, autorski honorari i slično)
• djelatnost domaće radinosti i slobodnog zanimanja
• djelatnosti poljoprivrede i šumarstva
• iznajmljivanje nekretnina i pokretnina.

Zakon o obrtu (NN br. 143/13, 127/19, 41/20) ne ograničava studente (redovne i izvanredne) da pri nadležnom županijskom uredu za gospodarstvo ili uredu Grada Zagreba otvore obrt, međutim činjenica otvaranja obrta za redovnog studenta dovodi do gubitka njegovih studentskih prava, a što nije slučaj sa studentom koji je upisan na visoko učilište u statusu izvanrednog studenta.

Za prijelaz iz statusa redovitog u status izvanrednog studenta (npr. zbog zapošljavanja) i obrnuto, nadležno je visoko učilište na kojem je student upisan.

Sukladno članku 8. stavak 1. Zakona o obrtu (NN br. 143/13, 127/19, 41/20) nema nikakve pravne zapreke da zaposlena osoba otvori obrt. Dakle, obrt može obavljati i osoba u radnom odnosu, pod uvjetom da zadovoljava odgovarajuću stručnu spremu za poslove za koje se ista traži prema Pravilniku o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica (NN br. 42/08, 114/11, 143/13), odnosno da zaposli radnika koji ima odgovarajuću stručnu spremu.

Člankom 8. stavak 2. Zakona o obrtu (NN br. 143/13, 127/19, 41/20) propisano je da se radom u obrtu ostvaruju prava u svezi s radnim odnosom, a među njima i pravo na mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Temeljem čl. 185. Zakona o doprinosima (NN br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12; 148/13, 41/14, 143/14, 115/16, 106/18), obrtnik koji uz radni odnos ima otvoren obrt obveznik je doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, i kao obrtnik i kao radnik.

Godišnja osnovica za obračun doprinosa obvezniku koji, prema propisima o porezu na dohodak, od druge djelatnosti porez na dohodak plaća prema paušalnom dohotku jest paušalni dohodak utvrđen za isto razdoblje prema propisima o porezu na dohodak. Godišnja osnovica može iznositi najviše do umnoška iznosa prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i broja mjeseci u kojima je obavljao drugu djelatnost.

Radi obavljanja gospodarskih djelatnosti dvije ili više fizičkih osoba mogu zajednički obavljati obrt. Obrt u slučaju zajedničkog obavljanja obrta posluje pod zajedničkom tvrtkom. Fizičke osobe mogu zajednički obavljati obrt ako udovoljavaju općim uvjetima propisanim Zakonom o obrtu.

Fizičke osobe mogu zajednički obavljati vezane obrte ako jedna od osoba, uz opće uvjete, ispunjava i poseban uvjet stručne osposobljenosti ili položenog majstorskog ispita. Obvezno je i da fizičke osobe koje žele zajednički obavljati obrt pri upisu u Obrtni registar županijskom uredu za gospodarstvo odnosno uredu Grada Zagreba prilože ugovor o zajedničkom obavljanju obrta.

Odredbe Zakona o obrtu, koje se odnose na obavljanje obrta, kada obrt obavlja fizička osoba, odgovarajuće se primjenjuju i na obrt koji zajednički obavlja više fizičkih osoba (članak 33. - 35. Zakona o obrtu, NN br. 143/13, 127/19, 41/20).

Obzirom se na međusobne odnose osoba koje žele zajednički obavljati obrt primjenjuju propisi kojima se uređuju obvezni odnosi u ortakluku, obveze i dužnosti ortaka propisane su odredbama Zakona o obveznim odnosima (Odsjek 13. UGOVOR O ORTAŠTVU, članak 637.- 660.). Detaljnije informacije saznat ćete u Zakonu o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, 29/18, 126/21, 114/22).

Sve obrtne djelatnosti mogu se obavljati kao sezonski obrti, i to najdulje devet mjeseci unutar jedne kalendarske godine. Osobe koje sezonski obavljaju obrt, u vrijeme trajanja sezonskog obavljanja obrta uspostavljaju svojstvo osiguranika. Prednost je činjenica da samo za to razdoblje plaćaju doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje.

Sezonsko obavljanje obrta trajno se upisuje u Obrtni registar (nije potrebno svake godine iznova prijavljivati obavljanje djelatnosti obrta).

Djelatnosti koje se mogu obavljati u stambenim prostorijama, kao i uvjete pod kojima se one mogu obavljati, propisao je ministar nadležan za obrt. Detaljnije informacije sadrži Pravilnik o obrtima koji se mogu obavljati u stambenim prostorijama NN br.101/95.

Tvrtka je ime pod kojim obrt posluje. Tvrtka sadrži naziv obrta, oznaku obrta, ime i prezime obrtnika i sjedište, a može sadržavati i posebne oznake. Obrt u slučaju zajedničkog obavljanja obrta posluje pod zajedničkom tvrtkom.

Tvrtka se mora istaknuti na ulazu u sjedište obrta i izdvojene pogone u kojima se obavlja obrt ili na mjestu gdje se obrt obavlja ako se radi o obrtima za koje nije potreban prostor (članak 19. Zakona o obrtu NN br. 143/13, 127/19, 41/20).

Sjedište obrta je mjesto u kojem se obavlja obrt. Ako se obrt obavlja u više mjesta, sjedište je u jednome od mjesta koje obrtnik odredi. Ako za obavljanje obrta nije potreban prostor, sjedište obrta je mjesto u kojem obrtnik ima prebivalište odnosno boravište.

Obrtnik može promijeniti sjedište obrta. Promjenu sjedišta obrta obrtnik ili pravna osoba prijavljuje nadležnom županijskom uredu za gospodarstvo odnosno uredu Grada Zagreba, koji o tome donosi rješenje i upisuje promjenu sjedišta obrta u Obrtni registar. Ako obrtnik mijenja sjedište obrta na području druge županije uz prijavu je dužan priložiti i obrtnicu (članak 21. Zakona o obrtu, NN br. 143/13, 127/19, 41/20).

Obrtniku mogu pomagati članovi obiteljskog kućanstva, a to su bračni drug, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive i privređuju, odnosno zajedno ostvaruju prihode i zajedno ih troše. Te osobe ne moraju u obrtu zasnovati radni odnos. Zakon ne propisuje ograničenja za članove kućanstva u pogledu njihova radnog statusa, kao niti u pogledu vremena koliko mogu pomagati u obavljanju djelatnosti obrta.

Pomaganje je moguće i bez prisutnosti obrtnika, no ako se radi o vezanom obrtu za čije je obavljanje propisana potrebna stručna sprema, tada i član kućanstva koji pomaže dok je obrtnik odsutan, mora imati odgovarajuću stručnu spremu.

Uz elektroničku Prijavu prilaže se:

• dokaz o pravu korištenja prostora, ako je potreban za obavljanje obrta
• zdravstvena svjedodžba kao dokaz o ispunjenim posebno propisanim zdravstvenim uvjetima za djelatnost obrta, ako je potrebna posebna zdravstvena sposobnost.
Ako se radi o djelatnosti koja je pod sanitarnim nadzorom, svjedodžbu može zamijeniti važeća sanitarna iskaznica.
• za vezane obrte dokaz o stručnoj spremi, položenom majstorskom ispitu ili ispitu o stručnoj osposobljenosti obrta, ovisno što je kao uvjet propisano Pravilnikom o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica (NN br. 42/08).
Ako obrtnik nema ispunjen propisani uvjet stručne spreme, uz Prijavu prilaže dokaze o stručnoj spremi radnika kojeg će u obrtu zaposliti na puno radno vrijeme kao stručnog poslovođu.
• za djelatnosti koje podrazumijevaju minimalne tehničke uvjete (trgovina, ugostiteljstvo, djelatnosti smještaja) rješenje o udovoljavanju minimalnim tehničkim uvjetima
• povlastica za obavljanje povlaštenog obrta
• ortački ugovor za obavljanje zajedničkog obrta
• dokaz o oslobođenju plaćanja upravne pristojbe, ukoliko obrtnik ima osnovu za oslobođenje.

Fizička osoba koja želi obavljati vezani obrt i ispunjava opće uvjete, ali ne ispunjava i poseban uvjet stručne osposobljenosti ili položenog majstorskog ispita, može obavljati vezani obrt ukoliko na takovim poslovima zaposli radnika koji udovoljava uvjetima stručne osposobljenosti ili položenog majstorskog ispita.

Oni koji imaju najmanje 10 godina radnog iskustva u djelatnosti za koje bi se trebao polagati majstorski ispit i odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje u najmanjem trajanju od 3 godine, moći će registrirati vezani obrt bez polaganja majstorskog ispita. Ukoliko je odabrana vezana djelatnost za koju je zahtijevana složenost zanimanja majstorski ispit, a sjedište obrta je na području određenom Zakonom o područjima posebne državne skrbi, Zakonom o brdsko-planinskim područjima ili Zakonom o otocima, obrt mogu obavljati i fizičke osobe sa završenim odgovarajućim srednjim strukovnim obrazovanjem umjesto majstorskog ispita za odgovarajuće zanimanje uz uvjet da majstorski ispit polože naknadno, u roku od 3 godine od dana upisa obrta u obrtni registar.

Ukoliko jedna od djelatnosti zahtjeva rješenje o udovoljavanju minimalnim tehničkim uvjetima koje tek treba ishoditi, za takvu djelatnost u bloku Djelatnosti korisnik ne popunjava početak obavljanja. Korisnik ipak može u bloku Način rada odabrati upis obrta i početak obavljanja djelatnosti te može započeti obavljati druge djelatnosti. Djelatnost za koju je potrebno ishoditi rješenje o MTU bit će upisana u Obrtni registar, ali će s njezinim obavljanjem moći početi tek nakon ishođenja rješenja o MTU.

Zbog odredbi o zaštiti osobnih podataka, Vaši sudionici moraju dati suglasnost za sudjelovanje u postupku pokretanja poslovanja i/ili privolu za korištenje osobnih podataka. Za pojedinog sudionika podaci će Vam biti vidljivi nakon što isti da suglasnost, a Vi osvježite stranicu. Na ovaj način možete provjeriti tko od sudionika još nije dao suglasnost.

Vaši suvlasnici/ortaci bit će na davanje suglasnosti pozvani putem notifikacije koju će zaprimiti u Osobni korisnički pretinac (e-Građani). Zato je preduvjet postupku da svi sudionici imaju otvoren OKP. O danim suglasnostima Vi ćete biti obaviješteni porukom u Vaš OKP u trenutku kada su svi sudionici dali suglasnost. Za pojedinog sudionika podaci će Vam biti vidljivi nakon što isti da suglasnost, a Vi osvježite stranicu. Na ovaj način možete provjeriti tko od sudionika još nije dao suglasnost.

Ako ste Prijavu predali putem sustava START i dobili zaključak o dopuni ili ispravku prijave, potrebno je postupiti prema istome u roku navedenom u zaključku. Zaključak sadrži upute o tome što treba dopuniti ili ispraviti, kao i upozorenja o tome kakve će posljedice nastupiti u slučaju nepostupanja. Prijavite se u sustav START i u rubrici Moje prijave pronađite prijavu koju je potrebno dopuniti, otključajte prijavu, ispravite što je potrebno te je ponovno zaključajte. Nakon zaključavanja prijave ista će biti automatski poslana u Obrtni registar.

Prijava predana putem STARTA uvijek mora biti dopunjena unutar STARTA i ponovno poslana u Obrtni registar. U suprotnom se obustavlja daljnji elektronički postupak.

Sukladno Zakonu o obrtu čl. 17 (NN br.143/13, 127/19, 41/20) mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba izdat će obrtnicu, odnosno rješenje kojim se odbija izdavanje obrtnice najkasnije u roku od 15 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva za izdavanje obrtnice.

Uvjeti za upis u paušalno oporezivanje navedeni su u članku 82. Zakona o porezu na dohodak (NN br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20,151/22, 114/23) i u Pravilniku o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (NN br. 1/20, 138/20, 1/21, 156/22, 15/23, 1/24).

Obrtnici su se dužni upisati u registar poreznih obveznika poreza na dohodak i utvrđivati dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija: knjiga primitaka i izdataka, popis dugotrajne imovine, knjiga prometa i evidencija o tražbinama i obvezama. Iznimno, porezni obveznici nisu obvezni voditi knjigu prometa ako podatke o dnevnom gotovinskom prometu osiguravaju u knjizi primitaka i izdataka ili u evidencijama propisanim drugim zakonima te ako se te evidencije vode na mjestu gdje se ostvaruju gotovinski primici.

Porezni obveznik za svaku prodaju, odnosno obavljenu uslugu, mora izdati račun, osim ako je zakonom kojim je uređen opći porezni postupak i zakonom koji uređuje fiskalizaciju propisano drukčije.

Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti vode jedne poslovne knjige. Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj poslovnih knjiga i računa te način vođenja poslovnih knjiga fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost.

Potrebno je upisati očekivane prihode u sljedećem obračunskom razdoblju.

Kada obveznik nema ovlaštenog knjigovođu već samostalno vodi knjige, popunit će ovo polje.

Obveznik nije u prekršaju, nego će prilikom predaje PO-SD obrasca uplatiti razliku između prvotno utvrđenog paušala i onog propisanog prema stvarno ostvarenom dohotku.

Prema članku 3. Pravilnika o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (NN br. 1/20, 138/20, 1/21, 156/22, 15/23, 1/24), iznosi godišnjeg paušalnog dohotka su:

• u iznosu 1.695,00 eura što je razlika između primitka u iznosu 11.300,00 eura i porezno priznatih izdataka u visini 85%, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji primitak do 11.300,00 eura,
• u iznosu 2.295,00 eura što je razlika između primitka u iznosu 15.300,00 eura i porezno priznatih izdataka u visini 85%, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji primitak iznad 11.300,00 eura do 15.300,00 eura,
• u iznosu 2.985,00 eura što je razlika između primitka u iznosu 19.900,00 eura i porezno priznatih izdataka u visini 85%, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji primitak iznad 15.300,00 eura do 19.900,00 eura
• u iznosu 4.590,00 eura što je razlika između primitka u iznosu 30.600,00 eura i porezno priznatih izdataka u visini 85%, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji primitak iznad 19.900,00 eura do 30.600,00 eura
• u iznosu 6.000,00 eura što je razlika između primitka u iznosu 40.000,00 eura i porezno priznatih izdataka u visini 85%, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji primitak iznad 30.600,00 eura do 40.000,00 eura.

Paušalni obrt može imati radnika.

Svaka osoba mora Poreznoj upravi prijaviti početak svoje djelatnosti kao poreznog obveznika, odnosno mora se prijaviti u registar obveznika PDV-a ako je vrijednost njezinih isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini prešla 40.000,00 eura. U vrijednost oporezivih isporuka od 40.000,00 eura uključuju se obavljene isporuke dobara i usluga, i to neovisno o tome jesu li i naplaćene. Poduzetnik ili obrtnik koji tijekom godine premaši prag po sili zakona postaje obveznik od prvoga dana sljedećeg mjeseca, a dužan je o tome u roku od petnaest dana obavijestiti Poreznu upravu podnošenjem obrasca P-PDV.

Za dobrovoljan ulazak u sustav PDV-a nije obvezno imati ili očekivati vrijednost isporuke usluga ili dobara od 40.000,00 eura. Porezni obveznik je tada dužan biti u sustavu 3 godine. Porezni obveznik može biti i tromjesečni obveznik, za vrijednosti isporuka do 110.000,00 eura ili mjesečni obveznik, za vrijednost isporuka iznad 110.000,00 eura. Ako porezni obveznik ima dodijeljen PDV identifikacijski broj, tj. posluje s EU, tada isključivo može biti mjesečni obveznik.

Ako porezni obveznik prilikom osnivanja društva ili obrta odluči ući u sustav PDV-a, to svakako treba napraviti prije izdavanja prvog računa. Prilikom prijave subjekta na Poreznu upravu predaje se ispunjeni obrazac PDV-P. Na isti način moguće je zatražiti i PDV identifikacijski broj potreban za poslovanje s EU. Najčešći razlog dobrovoljnog ulaska u sustav PDV-a pri osnivanju trgovačkog društva ili otvaranju obrta jesu značajna ulaganja u početku poslovanja, gdje su dobavljači u sustavu PDV-a.

Oni porezni obveznici koji primjenjuju redovni postupak oporezivanja, a ostvarili su promet manji od 40.000,00 eura, mogu izaći iz sustava PDV-a, ako su ušli u njega po sili zakona. Ako su ušli u sustav PDV-a dobrovoljno, tada moraju čekati istek obvezne tri kalendarske godine, kako je propisano člankom 90. stavak 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN br.73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 39/22, 113/22, 114/23 ).

Odredbom članka 186. stavka 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN br. 79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15, 115/16, 1/17, 41/17, 128/17, 106/18, 1/19, 1/20, 138/20, 1/21, 73/21, 41/22, 133/22, 43/23, 1/24), obveznik ne može biti upisan u registar prije dana podnošenja zahtjeva Poreznoj upravi. Obveznikom poreza na dodanu vrijednost također se ne može postati prije upisa u sudski odnosno Obrtni registar. U skladu s Općim uvjetima korištenja sustava START, zahtjev Poreznoj upravi slat će se tek po primitku Rješenja o upisu društva u sudski registar ili Rješenja o upisu obrta u Obrtni registar, i to s datumom upisa u navedene temeljne registre.

Svaki porezni obveznik koji ima sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj i koji obavlja usluge na području druge države članice za koje je primatelj usluga u drugoj državi članici obvezan platiti PDV prema članku 196. Direktive Vijeća 2006/112/EZ i svaki porezni obveznik primatelj usluga iz članka 75. stavka 1. točke 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, obvezan je Poreznoj upravi podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja.

Ne.

• Obavlja transakcije unutar EU– označava tuzemni porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a ili se istovremeno s dodjelom PDV ID broja upisuje u registar obveznika PDV-a
• Prijeđen prag stjecanja – označava mali porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, kada kupnjom dobra prelazi propisani prag stjecanja
• Odustao od praga stjecanja - označava mali porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, kada želi da isporuka dobra koje kupuje bude predmet oporezivog stjecanja u tuzemstvu. Ovaj obveznik podnosi pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave te je obvezan 2 kalendarske godine to primjenjivati
• Obavlja ili prima usluge unutar EU - označava mali porezni obveznik koji obavlja usluge poreznom obvezniku sa sjedištem u drugoj državi članici za koje je primatelj obveznik plaćanja PDV-a prema članku 196. Direktive Vijeća 2006/112/EZ, ili prima usluge od poreznog obveznika sa sjedištem u drugoj državi članici za koje je obvezan platiti PDV prema članku 75. stavku 1. točci 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN br.73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 39/22, 113/22 114/23).

U Informacijskom sustavu Porezne uprave PDV ID broj će biti vidljiv trenutkom dodjele broja, a u VIES bazi podataka sljedeći dan. Dobavljaču je potrebno predočiti PDV ID broj kako bi primijenio odgovarajući porezni tretman na predmetnu isporuku.

Nakon poslanog zahtjeva u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje putem sustava START, bit ćete u sustavu HZMO registrirani za uspostavljanje potrebnih prijava svog obrta ili trgovačkog društva u budućnosti.

Ako ćete prijave podnositi samostalno, bit će Vam potreban poslovni certifikat, a ako će prijave u Vaše ime podnositi drugi poslovni subjekt (knjigovodstveni servis i sl.), tada Vam poslovni certifikat nije potreban, dok registraciju u Vaše ime vrši opunomoćeni poslovni subjekt.

Uspostavljanje prijava radnika će vam biti omogućeno na web stranici lana.mirovinsko.hr.

Ako obrt ima prijavljen početak obavljanja djelatnosti, u obvezi ste podnijeti Prijavu o početku poslovanja (em-11P) i Prijavu o početku osiguranja (eM-1P), ako niste osigurani po drugoj osnovi.

Prijavu o početku poslovanja (em-11P) i Prijavu o početku osiguranja za osiguranika (eM-1P) dužni ste uspostaviti tek kod prijave prvog osiguranika trgovačkog društva.